Ljeti se ista scena ponavlja u tisućama domova. Vani je više od 30 stupnjeva, stan se zagrijao, uključujete klimu i napokon možete normalno disati. Nakon nekog vremena prostor postane ugodno hladan pa pomislite: „Sad je mogu ugasiti.“
Klima se ugasi, temperatura ponovno poraste, nakon pola sata ili sat ponovno je uključujete i postavljate vrlo nisku temperaturu kako bi što prije rashladila prostor.
Čini se kao štednja jer uređaj nije radio cijelo vrijeme.
Ali upravo takvo stalno paljenje, gašenje i ponovno forsiranje uređaja može biti jedna od navika zbog kojih klima ne radi onoliko učinkovito koliko bi mogla.
A to nije jedina sitnica koja se tijekom vrućih dana može primijetiti na potrošnji električne energije.
Klima ne mora raditi „punom snagom“ cijelo vrijeme
Kod modernih inverter klima-uređaja način rada razlikuje se od jednostavne predodžbe da uređaj ili radi maksimalno ili uopće ne troši struju.
Kada klima pokušava postići zadanu temperaturu, radi intenzivnije. Kada joj se približi, inverter može smanjiti snagu i održavati temperaturu uz manji intenzitet rada.
Zato u određenim uvjetima nema smisla svakih pola sata ručno prekidati taj proces.
Ako ugasite uređaj, prostor se ponovno zagrije. Zidovi, namještaj i ostale površine također primaju toplinu, a klima pri ponovnom uključivanju ponovno mora rashlađivati prostor.
Naravno, to ne znači da klimu treba ostaviti uključenu 24 sata bez obzira na to jeste li kod kuće. Koliko je najštedljivije držati uređaj uključenim ovisi o klimi, izolaciji, vanjskoj temperaturi, uređaju i vremenu tijekom kojeg prostor neće biti korišten.
Postavljanje na 16 °C neće nužno rashladiti sobu brže
Ovo je još jedna vrlo česta navika.
Uđete u stan u kojem je 29 °C.
Vruće vam je.
Umjesto da klimu postavite na, primjerice, 25 ili 26 °C, daljinski odmah ide na 16 ili 18 °C.
Logika je razumljiva:
„Ako stavim na 16, hladit će puno jače i brže.“
Kod mnogih uređaja ekstremno niska zadana temperatura neće učiniti ono što korisnik zamišlja. Klima će ionako pokušavati postići zadanu vrijednost u skladu sa svojim mogućnostima i načinom rada, a prenisko postavljena temperatura može samo dovesti do toga da nastavi intenzivno hladiti mnogo dulje nego što je potrebno za ugodan prostor.
Ako na nju zatim zaboravite, prostor može postati nepotrebno hladan, a uređaj je trošio energiju pokušavajući postići temperaturu koju zapravo niste ni željeli.
Velika razlika između vanjske i unutarnje temperature ima svoju cijenu
Kada je vani ekstremno vruće, održavanje vrlo hladnog prostora zahtijeva više rada.
Zamislite dan s 35 °C.
Jedno je pokušavati održavati ugodnih 25 ili 26 °C, a drugo pretvoriti dnevni boravak u prostoriju od 19 °C.
Klima cijelo vrijeme vodi borbu s toplinom koja ulazi izvana.
Zato nekoliko stupnjeva na daljinskom upravljaču može utjecati i na potrošnju i na osjećaj ugode.
Nije potrebno sjediti u vlastitom domu i znojiti se radi uštede, ali nema ni mnogo smisla rashlađivati prostor toliko da vam usred kolovoza treba deka.
Otvoren prozor i uključena klima posebno su loša kombinacija
„Samo ću malo otvoriti da uđe zraka.“
Prozor ostane otvoren.
Klima nastavlja raditi.
Topao vanjski zrak neprestano ulazi u prostor koji uređaj pokušava rashladiti.
Sličan problem nastaje kada su vrata prema izrazito toplim prostorijama stalno otvorena.
Klima tada više ne hladi samo prostor za koji ste mislili da ga hladite.
Zbog toga prije traženja problema u samom uređaju vrijedi pogledati što se događa oko njega.
Sunce kroz staklo može satima raditi protiv klime
Velike staklene površine izgledaju prekrasno, ali tijekom ljetnog poslijepodneva mogu značajno zagrijavati prostor.
Ako sunce satima izravno udara kroz prozor, klima pokušava uklanjati toplinu dok ona istodobno neprestano ulazi.
Spuštanje roleta, zatvaranje grilja ili korištenje odgovarajućeg sjenila tijekom najtoplijeg dijela dana može smanjiti toplinsko opterećenje prostora.
To je jedna od mjera koja ne zahtijeva nikakvu promjenu na klima-uređaju.
Jednostavno mu dajete manje posla.
Prljavi filtri mogu biti problem koji mjesecima ne primijetite
Klima hladi.
Ništa ne curi.
Nema neobičnog zvuka.
I zato pretpostavljate da je sve u redu.
Ali filtri se tijekom korištenja mogu napuniti prašinom i drugim nečistoćama. Kada je protok zraka otežan, uređaj ne radi u optimalnim uvjetima.
Zato čišćenje i održavanje prema uputama proizvođača nije samo pitanje higijene.
Može biti važno i za učinkovit rad uređaja.
Ako klimu intenzivno koristite cijelo ljeto, nije loše povremeno pogledati u kakvom su stanju filtri umjesto čekati trenutak kada uređaj očito počne lošije hladiti.
„Ali moja klima radi gotovo cijeli dan“ ne znači automatski da troši maksimalno cijeli dan
To je važna razlika.
Kod inverter uređaja kompresor može prilagođavati svoj rad potrebama prostora.
Klima koja je uključena osam sati zato ne mora osam sati raditi jednakom snagom.
Nakon što postigne približno željenu temperaturu, može prijeći na znatno mirnije održavanje uvjeta.
Upravo zato broj sati tijekom kojih na uređaju vidite upaljenu lampicu sam po sebi ne govori koliko je električne energije potrošeno.
Najveću pogrešku često napravimo kada pokušavamo „prevariti“ klimu
Ugasiti je čim postane ugodno.
Pričekati da ponovno postane prevruće.
Uključiti je.
Staviti 17 °C.
Uključiti „turbo“.
Smrznuti se.
Ugasiti.
Pa za sat vremena sve ispočetka.
Takav način korištenja nije nužno najbolji put do manje potrošnje, osobito kod inverter uređaja.
Često je razumnije odabrati ugodnu, realnu temperaturu i omogućiti uređaju da je održava, umjesto stalno stvarati velike temperaturne oscilacije.
Nemojte zaboraviti ni ventilator
Ponekad prostor ne treba dodatno rashladiti za još nekoliko stupnjeva – potrebno je samo poboljšati osjećaj ugode.
Stropni ili obični ventilator troši znatno manje energije od klima-uređaja i može pomoći cirkulaciji zraka.
To ne znači da ventilator snižava temperaturu prostorije poput klime. Njegovo strujanje zraka može, međutim, pomoći da se ljudi osjećaju ugodnije.
U nekim situacijama zato klima može biti postavljena nešto umjerenije, dok ventilator pomaže osjećaju hlađenja.
Provjerite i gdje se nalazi vanjska jedinica
Vanjska jedinica mora imati odgovarajuće uvjete za izmjenu topline i protok zraka.
Ako je prostor oko nje zakrčen ili postoje drugi problemi s instalacijom i održavanjem, učinkovitost sustava može patiti.
To nije dio uređaja s kojim treba improvizirati ili ga samostalno rastavljati. Ako primijetite neuobičajen rad, slabije hlađenje, curenje, čudne zvukove ili naglo povećanje potrošnje bez očitog razloga, pregled stručne osobe može biti pametniji od eksperimentiranja s postavkama.
Kako je koristiti bez nepotrebnog rasipanja energije?
Za početak, ne pokušavajte od dnevnog boravka napraviti hladnjaču.
Odaberite temperaturu koja vam je ugodna, držite prozore zatvorenima dok klima hladi, spriječite izravno sunce gdje je moguće i održavajte filtre prema uputama proizvođača.
Ako imate inverter uređaj i boravite u prostoru dulje vrijeme, nemojte automatski pretpostavljati da ćete najviše uštedjeti tako što ćete ga svakih nekoliko desetaka minuta gasiti i ponovno paliti.
S druge strane, ako odlazite na dulje vrijeme, nema smisla hladiti prazan prostor kao da u njemu netko boravi.
Pravi način korištenja uvijek ovisi o uređaju, prostoru i vašim navikama.
Račun za struju ponekad otkrije ono što tijekom dana uopće ne primjećujemo
Jedno paljenje klime ne izgleda važno.
Ni otvoren prozor nekoliko minuta.
Ni temperatura spuštena za još dva stupnja.
Ni roleta koju nismo zatvorili.
Ali kada se ista navika ponavlja svakoga dana tijekom nekoliko najtoplijih tjedana, sitne razlike mogu se zbrojiti.
Zato prije nego što za veći račun okrivite isključivo cijenu električne energije ili samu klimu, pogledajte kako uređaj zapravo koristite od jutra do večeri.
Možda klima ne troši nepotrebno zato što radi predugo.
Možda joj svojim navikama svakoga dana iznova dajete više posla nego što je potrebno.